lokomobil, prijenosno parno postrojenje koje je nekoć služilo za pogon radnih strojeva. Sastojao se od parnoga kotla i stapnoga parnog stroja s velikom remenicom, s koje se preko širokoga remena pogonska sila prenosila na gonjeni stroj. Obično je bio na okviru s kotačima kako bi ga se po potrebi životinjskom vučom moglo odvući na željeno mjesto, a postojali su i polustacionarni lokomobili bez podvozja. Isprva se rabio na poljoprivrednim imanjima za pogon vršilica i vuču tzv. parnih plugova (užetom bi ih naizmjence vukli lokomobili postavljeni na krajevima oranice), a ubrzo i za pogon pila u pilanama, crpki u rudnicima i električnih generatora. Kadšto se lokomobil rabio samo za proizvodnju pare, npr. za parenje drva. Prvi su lokomobili sagrađeni u Engleskoj 1810-ih.







U Hrvatskoj su se lokomobili javili početkom druge polovice XIX. st., ubrzo nakon stacionarnih → parnih strojeva. Na beljskom je posjedu 1858. u pogon stavljena engleska parna vršilica od 8 KS (6 kW), samo šest godina nakon prvoga takvog stroja u Ugarskoj. Na gospodarskoj Prvoj izložbi dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj 1864. u Zagrebu među izlošcima strojeva isticao se lokomobil »na osam konjskih silah«. U to doba lokomobili su se već rabili na poljoprivrednim gospodarstvima u Daruvaru, Virovitici, Našicama, Valpovu te u Donjem i Gornjem Miholjcu. Sve do najšire uporabe motora s unutarnjim izgaranjem sredinom XX st. lokomobili su se rabili za različite namjene, a osim u mehanizaciji poljoprivrede, osobito važnu ulogu imali su u elektrifikaciji naselja i industrijskih pogona.

Godine 1883. poduzeće Marchesi Piero iz Vodnjana prvo se koristilo parnim lokomobilom za pogon generatora istosmjerne struje za vlastite industrijske potrebe i rasvjetu. Godine 1889. ugradilo je i drugi lokomobil te počelo distribuirati električnu energiju za rasvjetu ulica i lokala. Prva veća primjena električne rasvjete u Zagrebu također se odvijala s pomoću lokomobila, kojim je na Gospodarskoj izložbi 1891. gonjen generator iz kojega se strujom napajalo 30 električnih svjetiljaka. Na Brijunima se 1898. za gospodarske potrebe rabila električna energija iz električne centrale s lokomobilnim parnim strojem od 25 KS (18,7 kW) i generatorom istosmjerne struje, napona 110 V.

Danas je u Hrvatskoj nekoliko lokomobila očuvano kao muzejski izlošci, dok je polustacionarni lokomobil proizveden u poljskoj tvornici Güttler & Co. 1938., a instaliran u Brinju 1940. za pogon pilane, mlina, pokretanje generatora te za proizvodnju pare za parenje bukovine, zaštićen kao kulturno dobro RH.